
Obala Marka Martinovica 117,
Perast 85336 Montenegro
Policies and Legal Notice
резерв—
Obala Marka Martinovića 117,
Perast 85336 Crna Gora
Policies and Legal Notice
REZERVIŠITE — —Kulturno
Nasleđe
Kulturno Nasleđe
Priča počinje još u 17. vijeku. Duh toga vrijemena je uspešno očuvan do danas i uspešno ga adaptira tako da odgovara potrebama modernog pustolova koji posjećuje Perast sa željom da iskusi tradiciju ovog mjesta dok uživa u luksuznoj hotelskoj usluzi.
Viševjekovno Kulturno Nasleđe

Poslije skoro 300 godina lutanja i nemira nad morkom prašinom, Leon Coronato je uplovio u svoju najsigurniju luku, u mirni dom, u svoj rodni Perast. Njegova jedra su napokon našla pravi vjetar kojim je dojedrio, da bi svoje sidro zabacio medju kamenenim pločama palate koja će se zvati njegovim imenom.
Prvobitno nazvan Vasel, hotel Leon Coronato (Krunisani lav) ostaje kao nasljedstvo Crnogorske porodice Marinović-Brajković-Radulović. Pozicija, veličina i jedinstven arhitektonski stil su oličenje tipično baroknog stila koji je bio popularan u 17. vijeku.


Porodična Tradicija
Okrenuto prema moru, veličinom, položajem, načinom gradnje i originalnošću stila, u njemu se ogleda tipična rano barokna epoha gradnje u Perastu. Uporedo, u 17 vijeku, gradi se barokni Perast, ali cvijeta i njegovo pomorstvo. Pod okriljem plemićke kazade Čizmaj, porodica Marković-Martinović u svom vlasnistvu ima oko 40 jedrenjaka, a kapetan Marko Martinović, baš pod krovom ovog zdanja, u svojoj kući, 1698. godine prenosi znanje pomorskih nauka ruskim knezevima. Vrhunac pomorskog razvoja Perastu donosi ekonomski i kulturni prosperitet te se s razlogom period između 17. i 18. vijeka naziva zlatnim dobom Perasta. Sa padom Mletačke republike, Perast polako gubi značaj. Međutim, Peraštani ostaju dostojanstveni i istrajni u očuvanju svoje minule i širom svijeta pronesene slave. Čuvaju svoje ime, svoj ponos i svoju kulturu. Naslednici čuvene porodice Markovic-Martinovic- Brajkovic nastavljaju put uspjeha.



Lađa Koja Je Vladala Morima


Vasel, kao jedan od najvažnijih tipova trgovačkih lađa, imao je tri jarbola. Peraški “Leon Coronto” je na povijenom pramcu krasio lav sa krunom, a na krmi je nosio grb grada Perasta: krst koji drže dvije ruke. Na bočnim stranama je bilo po 10 topova i po pet velikih pušaka. Pripadao je porodici Vicka Smekje, čiji je sin Petar, ploveći na njemu pod zastavom Mletačke republike, uspostavio trgovačku vezu sa baltičkim lukama. Prevozio je žito, šećer, so, suvo grožđe, ali je i služio borbama sa gusarima i morskim olujama, dok ga 1748. posle velike bitke sa gusarima nije uništio požar u blizini španske obale.

Tradicionalni Duh Pod Modernim Uticajem
Kamena fasada glavne zgrade odiše duhom starih vrijemena. Iako je rekonstruisana u 19. veku, uspjeva da održi svoj prvobitni sjaj. Kada prošetate kroz predvorje hotela i odsjednete u nekoj od naših stilskih soba, otisnućete se na putovanje kroz vrijeme i u potpunosti se izolovati od gradske buke. U julu 2019. godine hotel ponovo otvara svoja vrata svima koji žele da uplove u zaliv i upoznaju se sa kulturom Perasta.
Da li ste spremni da otputujete nekoliko vijekova u prošlost i sakrijete se od problema koji vas more, makar na kratko?

Proslave u Perastu
Grad i njegovi mještani pridaju veliki značaj tradiciji pa tako u toku godine svečano proslavljaju 4 bitna događaja. Naša preporuka je da baš na neki od ovih velikih datuma posetite Perast i osjetite duh grada:

Proslave u Perastu
Grad i njegovi mještani pridaju veliki značaj tradiciji pa tako u toku godine svečano proslavljaju 4 bitna događaja.Naša preporuka je da baš na neki od ovih velikih datuma posetite Perast i osjetite duh grada:

Mađ
Proslava Mađ se proslavlja svakog 1. maja od ranog jutra. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a i u znak nade u bolje sutra. Tradicija je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Godišnji Zavetni Blagdan
Na Godišnji Zavetni Blagdan, 15. maja proslavlja se pobjeda izvojevanu nad Turcima 1964. godine. Dan uoči svečanosti se zorom okuplja mladež da bi zastavama okitila zvonik i trg pred crkvom. U crkvi se nalazi Gospina slikai pred njom rukovet cvijeća pred kojom se narod moli do kasno u noć. Sledećeg dana u grad pripjevaju hodočasnici iz Kotora i okolnih mjesta kako bi prisustvovali tihim svetim misama koje se krunišu Velikom
večernjom misom.

Godišnji Zavetni Blagdan
Na Godišnji Zavetni Blagdan, 15. maja proslavlja se pobjeda izvojevanu nad Turcima 1964. godine. Dan uoči svečanosti se zorom okuplja mladež da bi zastavama okitila zvonik i trg pred crkvom. U crkvi se nalazi Gospina slikai pred njom rukovet cvijeća pred kojom se narod moli do kasno u noć. Sledećeg dana u grad pripjevaju hodočasnici iz Kotora i okolnih mjesta kako bi prisustvovali tihim svetim misama koje se krunišu Velikom
večernjom misom.


Godišnji Zavetni Blagdan
Na Godišnji Zavetni Blagdan, 15. maja proslavlja se pobjeda izvojevanu nad Turcima 1964. godine. Dan uoči svečanosti se zorom okuplja mladež da bi zastavama okitila zvonik i trg pred crkvom. U crkvi se nalazi Gospina slikai pred njom rukovet cvijeća pred kojom se narod moli do kasno u noć. Sledećeg dana u grad pripjevaju hodočasnici iz Kotora i okolnih mjesta kako bi prisustvovali tihim svetim misama koje se krunišu Velikom
večernjom misom.
Godišnji Zavetni Blagdan
Na Godišnji Zavetni Blagdan, 15. maja proslavlja se pobjeda izvojevanu nad Turcima 1964. godine. Dan uoči svečanosti se zorom okuplja mladež da bi zastavama okitila zvonik i trg pred crkvom. U crkvi se nalazi Gospina slikai pred njom rukovet cvijeća pred kojom se narod moli do kasno u noć. Sledećeg dana u grad pripjevaju hodočasnici iz Kotora i okolnih mjesta kako bi prisustvovali tihim svetim misama koje se krunišu Velikom
večernjom misom.


Velika Gospa
15. avgusta se obeležava dan Velike Gospe ili Uznesenja Marijinog, te mladež u ranu zoru prijanja na posao da što ljepse iskiti ostrvo. U toku dana ređaju se tihe mise a bogoljubnici iz Perasta i okoline nalaze za tu priliku sveštenika koji ce održati Svetu misu pred Gospinim oltarom. Na sam dan svečanosti,u osvit dana služi se Sveta misa, a za njom ređaju se druge
tihe mise.
Godišnji Zavetni Blagdan
Na Godišnji Zavetni Blagdan, 15. maja proslavlja se pobjeda izvojevanu nad Turcima 1964. godine. Dan uoči svečanosti se zorom okuplja mladež da bi zastavama okitila zvonik i trg pred crkvom. U crkvi se nalazi Gospina slikai pred njom rukovet cvijeća pred kojom se narod moli do kasno u noć. Sledećeg dana u grad pripjevaju hodočasnici iz Kotora i okolnih mjesta kako bi prisustvovali tihim svetim misama koje se krunišu Velikom
večernjom misom.

Godišnji Zavetni Blagdan
Na Godišnji Zavetni Blagdan, 15. maja proslavlja se pobjeda izvojevanu nad Turcima 1964. godine. Dan uoči svečanosti se zorom okuplja mladež da bi zastavama okitila zvonik i trg pred crkvom. U crkvi se nalazi Gospina slikai pred njom rukovet cvijeća pred kojom se narod moli do kasno u noć. Sledećeg dana u grad pripjevaju hodočasnici iz Kotora i okolnih mjesta kako bi prisustvovali tihim svetim misama koje se krunišu Velikom
večernjom misom.


Velika Gospa
15. avgusta se obeležava dan Velike Gospe ili Uznesenja Marijinog, te mladež u ranu zoru prijanja na posao da što ljepse iskiti ostrvo. U toku dana ređaju se tihe mise a bogoljubnici iz Perasta i okoline nalaze za tu priliku sveštenika koji ce održati Svetu misu pred Gospinim oltarom. Na sam dan svečanosti,u osvit dana služi se Sveta misa, a za njom ređaju se druge
tihe mise.

Dan Svete Marije Magdalene – Fasinada
Dan Svete Marije Magdalene se proslavlja 22. jula, a u narodu je ovaj običaj poznat i kao Fasinada prilikom kog se obeležava početak izgradnje ostrva. Tada muškarci svoje čamce pune kamenjem, kite jablanovim granama i zastavama i zatim ih povezuju u dugu kolonu. Uz pjesmu veslaju duž čitavog Perasta sve do ostrva gdje bacaju kamenje simbolišuci njegovo obnavljanje u čast Gospe, zaštitnice pomoraca.
Dan Svete Marije Magdalene – Fasinada
Dan Svete Marije Magdalene se proslavlja 22. jula, a u narodu je ovaj običaj poznat i kao Fasinada prilikom kog se obeležava početak izgradnje ostrva. Tada muškarci svoje čamce pune kamenjem, kite jablanovim granama i zastavama i zatim ih povezuju u dugu kolonu. Uz pjesmu veslaju duž čitavog Perasta sve do ostrva gdje bacaju kamenje simbolišuci njegovo obnavljanje u čast Gospe, zaštitnice pomoraca.

Linkedin +382 67 029163
+382 67 807766
+382 67 221219 office@leoncoronato.com
Obala Marka Martinovica 117, Perast 85336 Montenegro
Policies and Legal Notice
Copyright Leon Coronato c All Rights Reserved
Facebook